Pravilna prehrana za gerbile/skočimiše  

U divljini se gerbili hrane prvenstveno suhim travama, raznim sjemenkama i korijenjem stepskih biljaka, a i insekti pritom ne ostaju pošteđeni. Njihova probava je prilagođena siromašnoj prehrani. U držanju kao ljubimce, moramo u prvoj liniji ponuditi gerbilima nemasne mješavine raznih sjemenki i nešto žitarica, ali zato svježeg zelenila, nešto malo povrća i tu i tamo koju larvu insekta ili drugi izvor bjelančevina.

Suhe, gotove mješavine

Info: Gerbile treba prvenstveno hraniti sa sitnim sjemenkama, žitaricama, suhim mirodijskim biljkama, povrćem, zelenilom i nešto malo hrane životinjskog porijekla. Kao glavna hrana se koristi mješavina od puno sitnog sjemenja, žitarica i nešto povrća i sušenih mirodija. U trgovinama sa opremom za ljubimce se u međuvremenu nudi više vrsta hrane za gerbile, ali zasad nije poznata niti jedna zaista uravnotežena mješavina. Kod kupovine gotove hrane treba paziti da se ne sastoji samo od pšenice, šarenih ili napuhanih sastojaka i oraščića ili koštica. Prije svega mora imati sitne sjemenke, mirodije i nešto sušenog povrća, a malo koštica.

Količina: Po gerbilu i danu se ponudi jedna puna čajna žličica. Ako tu količinu pojedu u roku od par sati, onda im dajte polagano malo više. Ako hrane ostane, onda reducirajte količinu.

Skladištenje: Suha hrana ne bi smjela biti čuvana dulje od 4 mjeseca. Kod predugog čuvanja nestaju vitamini i masnoća postane užegla. Idealno bi bilo čuvati hranu u plehnatim dozama, keks-dozama, obloženim papirom i sa debelim stijenkama papirnim kartonskim kutijama, ili u drvenim kutijama. Manje pogodne su popularne plastične kutije sa čvrsto zatvarajućim poklopcem ili plastične vrećice. Iz njih ne može ispariti višak vlage, pa se počne razvijati plijesan. Vrećice od raznih materijala ili kartonske kutije od tankog kartona nisu podobne za čuvanje jer ne pružaju parazitima odgovarajuću obranu pa se često nalegnu larve moljaca.

Slijedeće sastojke bi trebala imati dobra hrana za gerbile:

Sitne sjemenke: Različite vrste travnih sjemenki bi trebale biti glavni sastojak hrane. Sjemenke mirodija, kao maslačka ili komorača i sl. se dodaje u mješavinu. Uljne sjemenke bi trebale biti u jako maloj količini dodane zbog visokog sadržaja masnoća (laneno sjeme, mak, sezam i sl.). Odgovarajuće mješavine (bez sjemenki trava) se u pet trgovinama smiješaju od hrane za tigrice i može ih se koristiti kao osnovu mješavine.

Žitarice: zobene pahuljice, pšenično zrnje i pšenične pahuljice (u malim količinama, i samo Eko), raž, ječam, razne vrste prosa i sl.

Sušeno povrće, voće: Sušeno povrće je proširenje menija, napr. crvena cikla, mrkva, celer, kopar, korabica (ove vrste se mogu kupiti i već sušene, ili ih možete sami posušiti). Sušeno voće se smije samo u jako malim količinama hraniti (ne više od jednog malenog komadića na tjedan), a naročito omiljene su grožđice, ali i jabuke, kruške, šipak. Sušena papaja, mango, banane i ostalo egzotićno voće može izazvati jaku iritaciju želuca ili crijeva, te su i pre slatki.

Sušene mirodije: Morala bi ih svaka hrana sadržati kako bi razina minerala u organizmu bila regulirana. Davati se može, između ostalog i: kopriva, listovi bobičastih grmova, komorač, listovi lješnjaka, kamilica, korijen maslačka sa listovima, melisa, peršin, metvica, cvijetovi nevena, cvijetovi suncokreta, uskolisni trputac...

Orasi/koštice: smiju se davati samo rijetko jer su jako masne. Jedna četvrtina oraha ili jedna koštica na dan je i više nego dovoljno. Smiju se davati: sjemenke suncokreta, kikiriki, lješnjaci, makadamia orasi, orasi, koštice bundeve, pinije, slatki bademi (nikako gorki jer sadrže plavu kiselinu).

Naravno da se smije, i trebalo bi uvijek svježe cvijetove ili mirodijsko sijeno imati u kavezu, svejedno dal za gradnju gnijezda ili za valjanje, ili kao hranu.

Recept za uravnoteženu mješavinu za gerbile

Kao baza se može uzeti 300g kupljene mješavine za gerbile ili hrčke. U njoj bi trebalo biti samo malo oraha ili ništa, a kikiriki bi se trebao povaditi, jer često sadrži spore plijesni. U hrani ne bi smjeli biti nikakvi peleti i nikakve napuhani ili ofarbani komadi. Dobru mješavinu se može napraviti i bez kupljene mješavine kao baze.

Ili 300g hrane za papigice tigrice (sa puno prosa, ali malo maka i riže)
ili 300g mješavine vrsta prosa, heljde, i amarantha (šćir, štir ili rumenika)

300g sitnih sjemenki raznih trava i mirodija
100g mješavine žitarica (prije svega ječma, zobi, dvozrne pšenice, heljde)
100g sušenih mirodija
50g nezaslađenih integralnih mueslija bez voća, ili pahuljica od žitarica
50g meke hrane za ptice ili skakavaca i sušenih crvića brašna
50g sušenog povrća i ljuskica graška
50g sjemenki suncokreta, lješnjaka i oraha

Pazite na to da u mješavini ne bude previše masnih dijelova (sjemenke suncokreta, orasi, uljne sjemenke i sl.). Kako bi gerbile pripitomili, možete sjemenke suncokreta i oraščiće hraniti radije iz ruke.

Hrana za razonodu

Proso na klipu, kao što se kupi za papigice im se može ponuditi kao hrana za zabavu. Doduše, već odmah prve noći će ga raskupusati i posakrivati, a onda moraju čekati najmanje tjedan dana da dobiju idući.

Za suhu hranu nije potrebno imati zdjelicu. Posakrivajte i posipajte hranu po cijeloj nastambi. Hrana se može posakrivati i u brijegove sijena, kartone od jaja (u koje se dodatno posakriva i u papirnate maramice), u tunelčiće, labirinte, a kikiriki u ljusci se moće posakrivati u kutiju sa zemljom ili sl.

Samo svježa hrana ide povremeno u zdjelice. Ali, može se i svježa hrana posakrivati. Objesite je na krov ili sakrijte u papirnate maramice, zgužvanom papiru, kutiji od kartona ili u kartonsku rolu.

Omiljene su i male livadice trave. U tu svrhu uzmite jednu teglu za cvijeće, ili keramičku posudicu i napunite je sa negnojenom zemljom za cvijeće. U nju možete svašta posijati, mješavine pšenice, ječma, prosa, trave sa jednim udjelom mirodija kao kopar i peršin. Kada zelenilo naraste na nekih 10 cm, možete gerbilima ponuditi "male livadice" za grickanje i staviti u kavez. Prije toga ih polagano privikavajte na zelenilo.

Minijaturne kuglice ili razni oblici od prešanog grubog sijena se sastoje od livadnih trava i mirodija koje se samo čvrsto isprešaju u oblike. Time se mogu gerbili tjednima zabavljati.

Zelenilo

Pod zelenilo se podrazumijevaju svi zeleni dijelovi biljaka. Pritom se misli na livadno zelenilo kao maslačak, čičak, kamilicu, mentu i kuhinjske začine kao peršin, komorač, kopar, melisu, cvijetove sa listovima, kao suncokret, neven, sve vrste trava i listovi i zelenilo od kultiviranih biljaka (negnojenih, nešpricanih, ili iz vlastitog vrta, ili dobro opranih), kao listovi mrkve, zelenilo komorača, listovi korabice i sl. Kod listova korabice i listova mrkve pazite da su svježi i čisti, trulo i povenulo se baca - gerbili nisu naše kante za otpatke!

Slijedeće biljke su za gerbile neprobavljive:

Patliđan, avokado, grahorice, krumpir, sve vrste kupusa i kelja, lukovice (bijeli, crveni luk, poriluk, vlasac i sl.)

Otrovne su slijedeće biljke:

Agava, aloa vera, ljubičica, ciklama, amarilis, anturija, azaleja, lorbr, glicinija, grahorice, tamarilis, tuja, čempresi, isusov trn, geranije, zlatna kiša, lovor višnja, bazga, tulipan, zumbul, kala, ljiljan, drvo života, fikus, filodendron, loničera, lupina, visibaba, narcise, olijander, ljetni jorgovan, ljetni čempres, sve mlječike, i t.d.

Povrće

Hranite povrće jednom na dan, ali samo u tolikim količinama da se brzo može pojesti. Dajte jednu malu porciju, napr. pola jedne tanke kriške krastavca, uz to komadić paprike ne veći od nokta, 1 cm debelu krišku mrkve po gerbilu. Ako to brzo pojedu, slobodno im date malo više. Uvjerite se da gerbili ne sakrivaju svježu hranu. Uklonite posakrivanu svježu hranu svakodnevno. Gerbili po prirodi nisu ljubitelji povrća, ali im se svejedno mora svaki dan ponuditi povrća, čak i ako ga ne pojedu svog ili neke vrste niti ne taknu. Neki gerbili ne vole sve, ali nakon par tjedana postane nešto odjednom omiljeno, iako tjednima nisu ni taknuli. Perite povrće prije svakog hranjenja temeljito.

Popis: komorač, mrkva, krastavac, paprika, svježi kukuruz (Samo par zrna!), listovi kukuruza, bundeva, brokula, karfiol, celer, cikla, tikvice. Slobodno se daju i razne vrste salata, ali uvijek u malim količinama zbog sadržaja nitrata, te mogu dovesti do proljeva ako se previše da.

Voće

Gerbili mogu samo male količine grožđanog šećera iskoristiti. Ako dobe previše šećera, poraste im šećer u krvi. Ako se to stalno dešava onda je poslijedica dijabetes. Stoga mora voće ostati kao rijetka poslastica u malim količinama i samo jednom na tjedan.

Popis: jabuka, paradajz (bez zelenila!), grožđe (bez koštice), kruška, kivi i lubenica, različite vrste bobica, jagode, it.d. Sušene bobice samo jako rijetko.

Voće koje ima samo jednu košticu u sredini se ne bi trebalo davati jer često izaziva nadimanje ili proljev, te je preslatko. Papaja, mango i ostale egzotične vrste voća nadražuju želudac i crijeva i ne smije ih se davati. Banane su pre slatke.

Hrana životinjskog porijekla

Gerbili nisu čisti vegetarijanci, oni trebaju povremeno i životinjske bjelančevine. Ne samo da to jako vole, već i spriječava razne nedostatke.

Živa hrana je preporučljiva. Pritom treba paziti da je odmah pojedu, stoga se smije živa hrana davati samo iz ruke.

Brašnati crvići/Zophobas 2 - 3 crvića na tjedan. Crviće hranite samo iz ruke kako bi bili sigurni da su ih pojeli, ali oprez, gerbili mogu vrlo jako ugristi ako su gladni.

Skakavci su jako omiljeni - gerbili ih hvataju i jedu.

Kome je nezgodno hraniti živu hranu, može posegnuti za drugim izvorima životinjskih bjelančevina:

Skoro svi sisavci razviju netoleranciju na laktozu, previše mliječnog šećera izaziva proljeve i nadimanja. Stoga su normalno mlijeko, vrhnje, šlag i konzervirano ili koncentrirano mlijeko - tabu! U svježem siru i u nemasnom jogurtu je mliječni šećer isto prisutan ali samo u malim količinama. Ove proizvode dobro podnose, bifidus bakterije u njima cijepaju laktozu, pa se sadržani mliječni šećer dobro može probaviti. U malim količinama ti proizvodi imaju i dobro djelovanje na probavu. Kako je jogurt nemasan, u odnosu na živu hranu, naročito je preporučljiv za pretile gerbile. Više od jedne ravne žličice na tjedan, ne bi smjeli dobiti.

Tvrdo kuhana jaja im se može tu i tamo ponuditi, kao i poslastice za mačke (ali bez taurina!), ili manje količine kolačića za pse ili pseći muesli.

Njega zubi

Kako bi gerbili svoje sjekutiće mogli trošiti trebaju imati uvijek svježe grane za grickanje.

Stari, tvrdi kruh je nezdrav! Kruh sadrži previše neprobavljivih škrobova i često konzervansa, sredstava za dizanje tijesta i soli, stoga je za gerbile teško probavljiv. Osim toga se u kruhu uvijek nalaze spore plijesni. Kruh je odgovoran za pretilost. Stoga se ne smije hraniti.

Voda

Gerbili moraju uvijek imati pojilicu ili zdjelicu sa vodom. Voda se mora svakodnevno mijenjati. Pazite na mekoću vode. Često životinje zadovolje potrebu za vodom kroz zelenilo, ali kada se vrijeme promijeni, grijanje upali ili dobe neku infekciju, piju više vode, stoga im voda mora uvijek biti dostupna.
Više informacija o vodi ovdje

Ostalo

Mineralni kamen za lizanje je nepotreban i nezdrav. Jedna zdravo hranjena životinja dobiva soli i minerale preko hrane (začinske biljke!) i nije joj potrebna jeftina kuhinjska sol. Kamene soli mogu čak biti pogubne, jer dovedu do pretjeranog unošenja natrium klorida, te poremete rad bubrega, pa čak dovode do smrti, ukoliko komadić soli progutaju. Kamene soli obogaćene mineralima i drugim elementima mogu dovesti do prezasićenosti nitratima.

Dodavanje vitamina kod pravilne prehrane i zdravih gerbila nije potrebno. Predoziranje vitaminima može biti štetno po zravlje. Vitaminske kapi koje se dodaju u vodu se jako teško mogu dozirati, a kako voda po vrućinama vrlo brzo gubi na kvaliteti, te se bakterije u takvoj vitaminskoj bari brže razvijaju i mogu izazvati zdravstvene probleme.

U slučaju da je gerbil bolestan i potrebno mu je dodati vitamine ili minerale, onda se to smije samo uz konzultaciju veterinara i po njegovim uputama!

Poslastice

Previše poslastica kojih ima za kupiti u pet trgovinama ne spadaju u njihovu zdravu prehranu. "Kapljice" sa jogurtom, peciva za glodavce, biskviti za glodavce i sl. poslastice sadrže previše masnoća i šećera te nisu preporučljive. Često poslastice sadrže med, melasu i šećer, što vodi do probavnih problema i pretilosti.

Dozvoljene poslastice

Gerbilima šećer nije potreban i stoga ih treba tako i hraniti. Svejedno im se može tu i tamo, u malim količinama ponuditi sušenog voća kao poslasticu (komadić na tjedan). Naročito omiljene su grožđice, ali i jabuke, kruške i šipak. Nezaslađeni čips od banana je svejedno pre sladak i samo izuzetno rijetko se smije dati, a glazirani čips od banane je apsolutni tabu.

Pahuljice od graška sadrže lysin koji je u malim količinama neophodan. Škrob u njima je razbijen i lagano probavljiv. Stoga su pahuljice od graška zdrava poslastica.

Sušeno povrće i oraščići se mogu umjesto kao sastojak glavne hrane, nuditi kao poslastica iz ruke.

 

 

..:Home:.. ..:Informacije:.. ..:Anatomija:.. ..:Nabavka:.. ..:Ponašanje:.. ..:Smještaj:.. ..:Prehrana:.. ..:Zabava:.. ..:Društvo:.. ..:Potomstvo:.. ..:Zdravlje:.. ..:Apoteka:.. ..:Novosti:.. ..:Starost:.. ..:Smrt:..